Hrvatska Diskografska Udruga - HDU / Croatian Phonographic Association

ZAPRAF - Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava

Četiri okrivljenika u sudskom predmetu The Pirate Bay osuđena su na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana nakon što je utvrđeno da su krivi za kršenje švedskih zakona o autorskome pravu.

Trojica osnivača mrežnoga mjesta za razmjenu datoteka Frederik Neij, Gottfrid Svartholm Warg i Peter Sunde Kolmsioppi te Carl Lundstrom koji im je dao financijska sredstva, moraju platiti i novčane kazne u iznosu od 30 milijuna kruna nizu poduzeća u zabavnoj industriji, među kojima su i najveće diskografske kuće.

Cijela glazbena industrija pozdravlja ovu odluku. Predsjednik uprave IFPI-a John Kennedy kaže: "Svrha suđenja ljudima koji su vodili The Pirate Bay bila je da se obrane prava autora, da se potvrdi da je ta usluga nezakonita te da se stvori pravičnije okruženje u kojem će moći djelovati zakonite usluge pružanja glazbe koje poštuju prava stvaralačke zajednice. Današnja presuda predstavlja ispravan ishod u sva tri slučaja.

Sud je ovom presudom poslao i snažnu poruku koja bi trebala odvratiti moguće buduće počinitelje, što govori o tome koliko su teška počinjena kaznena djela. Ovo je dobra vijest za sve, i u Švedskoj i na međunarodnoj razini, koji žive od neke stvaralačke djelatnosti ili njome posluju i koji trebaju znati da su njihova prava zakonom zaštićena."

Prva uhićenja u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog razmjene glazbenih datoteka
Šestero Britanaca pritvoreno zbog nezakonitog skidanja glazbe

Policija je nedavno uhitila šestero Britanaca zbog nezakonitog skidanja glazbenih datoteka prije nego što su skladbe službeno objavljene. To su prva takva uhićenja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Tih šestero ljudi bili su članovi mrežnog mjesta za razmjenu datoteka OiNK koje danas više ne postoji. U BBC-jevoj emisiji Newsbeat objavljeno je da su pušteni bez optužbi.

Policija u Clevelandu potvrdila je da su uhićenja "u svezi sa stavljanjem na internet glazbe koja još nije objavljena".

Mrežno mjesto OiNK policija iz Clevelanda zatvorila je u listopadu prošle godine, nakon što su pronađeni i izbrisani njihovi poslužitelji koji su se nalazili u Amsterdamu.

Jeste li vi jedna od osoba koje su uhićene zbog razmjene datoteka? Ako jeste, javite nam se e-mailom na news@nme.com i ispričajte nam svoje iskustvo.

Što vi mislite o tim uhićenjima? Skidate li glazbu na nezakonit način? Hoće li ova vijest o prvim uhićenjima u Ujedinjenom Kraljevstvu utjecati na način na koji skidate glazbu s interneta? Upišite se u MyNME i ostavite svoj komentar.

P2P korisnici bez interneta u Francuskoj

Glazbena i filmska industrija u stalnom su progonu korisnika koji neovlašteno distribuiraju sadržaje zaštićene autorskim pravima. Jedan od načina zaustavljanja ovakvih ilegalnih radnji je gašenje web i torrent stranica koje to omogućuju, no drugi je udruživanje s pružateljima usluga pristupa internetu. Upravo na potonji korak odlučili su se u francuskoj vladi.

U francuskoj je postignut trosmjerni pakt između pružatelja usluga pristupa internetu, vlade i organizacija koje štite vlasnike autorskih prava, a koji dovodi do toga da će se korisnicima koji ilegalno skidaju filmove i glazbu u potpunosti onemogućiti pristup internetu.

Kako izvještava FNAC, najveći francuski borac protiv ilegalne distribucije materijala zaštićenog autorskim pravima, korisnicima koji su uključeni u ilegalne radnje ove vrste prvo će biti poslano upozorenje, a ogluše li se na njega, u potpunosti će im biti onemogućen pristup internetu.

Sporazum je krajem prošlog tjedna potpisao francuski predsjednik Sarkozy koji je ovaj događaj popratio riječima: 'Danas je potpisan odlučan sporazum koji će dovesti do civiliziranog korištenja interneta.

Izvor: www.fnac.com

Piratski hrvatski CD-i zaplijenjeni u Melbourneu

Melbourne, 24. kolovoza 2007.

Organizacija Music Industry Piracy Investigations (MIPI) danas je pomogla policiji države Victorije u pretresu doma poduzetnog trgovca hrvatskom piratskom glazbom u Cheltenhamu u Melbourneu. Policija je zaplijenila oko 5000 sprženih hrvatskih CD-a i opsežnu računalnu opremu za "prženje".

Trgovca piratskom robom MIPI je prvi puta primijetio kad je prodavao sprženu hrvatsku glazbu na prostorima u vlasništvu crkve u Keysboroughu, Clifton Hillu i Ardeeru u Melbourneu kupcima koji nisu ništa posumnjali. Istraga koja se vodila 6 mjeseci odvela je istražitelje MIPI-ja u dom trgovkinje u kojem su, kako se čini, proizvedene i iz njega za prodaju distribuirane velike količine piratskih CD-a.

Na CD-ima se nalaze neovlaštene snimke popularnih hrvatskih izvođača, uključujući Thompsona, Matka Jelavića i Zlatka Pejakovića. Očekuje se da će protiv trgovca piratskom robom uskoro biti podignuta kaznena prijava.

Sabiene Heindl, glavna ravnateljica MIPI-ja rekla je da "glazbena industrija predano radi na zaštiti autorskih prava umjetnika izvođača i skladatelja, bilo da se oni nalaze u Australiji ili u inozemstvu. Trgovci koji namjerno prže glazbu i prodaju je kupcima koji ne sumnjaju u zakonitost takvih CD-a, ne samo da varaju svoje kupce već i oduzimaju sredstva za život umjetnicima izvođačima i skladateljima koji su svoje živote posvetili stvaranju glazbe."

MIPI potiče kupce koji smatraju da su možda kupili piratsku glazbu da im se jave. Informacije mogu pružiti i putem mrežne stranice MIPI-ja na adresi www.mipi.com.au.

Kazne za kršenje autorskih prava mogu biti do 60 500 američkih dolara i 5 godina zatvora za svako kršenje. Očekuje se da će suđenje u kaznenom sporu protiv ovoga trgovca piratskom robom početi u sljedećih nekoliko mjeseci.

BILJEŠKE ZA UREDNIKE

O MIPI-ju

Organizacija Music Industry Piracy Investigations Pty Ltd (www.mipi.com.au) pruža australskoj glazbenoj industriji usluge povezane s istragama i provedbom prava intelektualnoga vlasništva i bavi se obrazovanjem o borbi protiv piratstva u Australiji. Neke od članica MIPI-ja su Sony BMG, Universal Music, EMI Music, Warner Music, APRA I AMCOS i brojne manje australske diskografske kuće.

Hrvatska diskografska udruga
Antipiratski odjel
E-mail: ap-hdu@hdu.hr

VODIČ KROZ AUTORSKO PRAVO I SIGURNOST
ZA PODUZEĆA I VLADINA TIJELA ZA 2007.

Izlažete se opasnosti ukoliko se komercijalna glazba, filmovi ili neki drugi sadržaji zaštićeni autorskim pravom nalaze na računalnim sustavima vaše organizacije a da za to niste platili ili pribavili odobrenje nositelja autorskih prava.

Ovaj vodič objašnjava što možete učiniti kako biste svoju organizaciju zaštitili od pravnih i sigurnosnih opasnosti koje izaziva krađa autorskoga prava.

KAKVE OPASNOSTI POSTOJE?

Glazba , filmovi i drugi sadržaji zaštićeni autorskim pravom ne bi se trebali kopirati na vaše računalne sustave, niti davati na raspolaganje putem Interneta, bez dopuštenja nositelja autorskoga prava.

Autorsko pravo štiti kreativne ljude od takvog neovlaštenog umnožavanja ili distribucije njihovih radova, koje predstavlja krađu njihove zarade.

Bez odgovarajućih mjera opreza, računalni sustavi organizacije kao što je vaša mogu postati mjesta za nezakonitu distribuciju materijala zaštićenog autorskim pravom. To izaziva čitav nizu pravnih i sigurnosnih opasnosti za vašu organizaciju i njezine zaposlenike.

GRAĐANSKE ILI KAZNENE PARNICE

Zakoni gotovo svih zemalja zabranjuju umnožavanje, distribuiranje ili stavljanje tuđeg materijala na Internet bez vlasnikova dopuštenja. Nositelji autorskoga prava osobito su zabrinuti zbog krađe autorskoga prava putem mreža javnih i poslovnih organizacija, imajući na umu veličinu štete koja im na taj način može biti nanesena.

Upravo zbog toga nositelji autorskih prava i drugih prava redovito pokreću sudske sporove protiv organizacija i pojedinaca koji krše autorska prava na mrežama za razmjenu datoteka (eng. file-sharing) i drugim mrežama. Primjerice, u lipnju 2005. glazbena industrija pronašla je i pokrenula sudski postupak protiv liječničke ordinacije u Njemačkoj čija su umrežena računala pohranjivala i nudila velik broj komercijalnih glazbenih datoteka na Internetu putem usluga razmjene datoteka.

Opasnost od podizanja tužbe je realna: tvrtka za ispitivanje tržišta Jupiter utvrdila je u istraživanju da je 37% onih koji su se bavili razmjenjivanjem glazbenih datoteka u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjilo tu aktivnost zbog straha od sudskih tužbi.

POVREDE SIGURNOSTI

Ukoliko se na sustavima vaše organizacije neovlašteno nalazi materijal zaštićen autorskim pravom, podaci, tajnost i sigurnost informatičkih sustava vaše organizacije mogli bi biti izloženi ozbiljnoj opasnosti. Nezakonite web stranice i neovlaštene usluge razmjene datoteka – sa kojih dolazi većina nezakonite glazbe, filmova, softvera i drugoga materijala zaštićenog autorskim pravom – ozloglašeni su izvori ovih opasnosti:

Virusi . Ti razorni elementi mogu prouzročiti pad pojedinih računalnih sustava i proširiti se vašom mrežom. Jednim istraživanjem koje je provela sigurnosna tvrtka TruSecure utvrđeno je da je 45% softverskih datoteka "skinutih" sa najpopularnijih neovlaštenih stranica koje pružaju uslugu razmjene datoteka sadržavalo računalni virus, "crva", ili neki drugi podmukli kod.

Spyware . Softver za razmjenu datoteka često uključuje i neprijavljeni program za špijuniranje koji izvještava o tome kako se računalo rabi, isporučuje reklame i druge neželjene datoteke, ne može ga se ukloniti a da se u to ne uloži značajna količina vremena, a katkad uzrokuje i štetu na računalu. Istraživanje skupine NPD iz utvrdilo je da je 40% korisnika usluga peer-to-peer izjavilo da su imali problema s velikom količinom datoteka za špijuniranje (spyware), za rekl amiranje (adware) i virusima koje su našli koristeći se tim uslugama.

Ugrožavanje vatrenog zida. Softver za razmjenu datoteka (eng. file-sharing) obično zahtjeva da vrata između korisnikova računala i Interneta budu otvorena. To je golema rupa u vatrenom zidu koji koristite kako biste osigurali svoju mrežu i vaš se sustav otvara milijunima nepoznatih korisnika.

Trošenje resursa . Neovlaštene datoteke koje sadrže glazbu i drugi materijal zaštićen autorskim pravom mogu zauzeti gigabajte memorije na vašem poslužitelju i tvrdom disku osobnih računala. "Razmjena datoteka" ujedno omogućava korisnicima i unutar i izvan vaše organizacije da se koriste resursima vašega sustava za skidanje s Interneta, stavljanje na Internet i indeksiranje nezakonitih datoteka, a na taj način mogu se potrošiti goleme količine vaše mreže i širine frekvencijskog pojasa.

Jedan ili više ovdje navedenih znakova mogu ukazivati na to da je vaša organizacija izložena opasnosti od krađe autorskoga prava:

IMATE LI PROBLEM?

Jedan ili više ovdje navedenih znakova mogu ukazivati na to da je vaša organizacija izložena opasnosti od krađe autorskoga prava:

• Ne znate koji se programi i datoteke nalaze na vašim računalima i mrežama. Trebali biste napraviti inventuru softvera, glazbe, filmova, igara i drugog materijala zaštićenog autorskim pravom koji se nalazi na vašim mrežama i računalima. Provjerite postoje li na mrežnim poslužiteljima i osobnim računalima veliki cachei (memorije koje se često koriste) materijala zaštićenog autorskim pravom koji nema veze s vašim poslovanjem. Provjerite jesu li korisnici instalirali softver za razmjenu datoteka bez dopuštenja tvrtke.
• Nemate internetski vatreni zid, ili imate neovlašteni promet na svojoj internetskoj vezi. Kako biste spriječili uljeze i neovlašteno skidanje podataka, svaka organizacija koja se služi Internetom trebala bi imati vatreni zid (eng. firewall). Pravila za unos i skidanje podataka putem Interneta trebala bi biti tako postavljena da blokiraju mjesta pristupanja mreži (eng. port) i protokole koji se obično zlorabe.
• Vaše internetske i mrežne veze su vrlo spore. Loše mrežno vrijeme odgovora može značiti da imate unutrašnje "žderače širine pojasa" (eng. bandwidth hogs) ili neželjeni promet zbog usluge razmjene datoteka. Jednako tako, to može značiti i da je upotreba takvih usluga ili nekih drugih nezakonitih web stranica u vaš sustav unijela viruse, spyware ili druge razorne elemente.
• Redovito imate problema s računalnim virusima. Ako su vaši sustavi i računala zaraženi virusima, ili ako vaši poslovni korisnici ili drugi vanjski kontakti dobiju viruse od vas, to može biti zato što oni koji se koriste računalima dolaze u kontakt s virusima na web stranicama i uslugama koje nude nezakoniti materijal zaštićen autorskim pravom.
• Nemate službeni stav niti nadzor nad time što korisnici računala mogu raditi na vašim računalnim sustavima. Osim što predstavlja problem za produktivnost zaposlenika, nekontrolirana upotreba računala često podrazumijeva i nezakonito skidanje s Interneta, stavljanje na Internet i indeksiranje nečijeg materijala nad kojim postoji autorsko pravo.

Postoji nekoliko praktičnih koraka koje možete učiniti kako biste izbjegli krađu autorskoga prava na računalima i sustavima svoje organizacije te spriječili pravne i sigurnosne probleme do kojih bi ona mogla dovesti.

ŠTO SE MOŽE UČINITI?

ODREDITE SLUŽBENI STAV
Korisnici, rukovoditelji i osoblje zaduženo za održavanje informatičkog sustava moraju razumjeti da neovlašteno umnožavanje i prijenos tuđe glazbe ili drugih dijela predstavlja krađu autorskoga prava i da vaša organizacija takvo što ne odobrava. Najbolje je takvo upozorenje uključiti u priručnik o službenim stavovima vaše organizacije i u uvjete koje sadrži ugovor o radu. Primjer okružnice i izjave o službenom stavu možete naći u ovom vodiču.

NAPRAVITE INVENTURU MATERIJALA ZAŠTIĆENOG AUTORSKIM PRAVOM
Mnoge organizacije redovito pregledavaju svoje sustave kako bi utvrdile nalazi li se na njima određena vrsta materijala zaštićenog autorskim pravom, osobito softvera. Potrebno je na isti način napraviti i inventuru glazbe i drugih glavnih vrsta materijala nad kojim postoji autorsko pravo. Glazbene datoteke obično su veličine 3-5 megabajta, pohranjuju se u .mp3, .wma ili .wav formatu, a često ih se može naći u direktorijima \my music ili \shared directories.
Filmske datoteke obično zauzimaju 500-700 megabajta, pohranjuju se u .avi, .mpg ili .mov formatu. Te se datoteke katkad pojavljuju i u komprimiranom obliku u .zip ili .rar datotekama.

IZBRIŠITE NEOVLAŠTENI MATERIJAL
Gotovo se nikad ne odobrava višestruko umnožavanje ili internetska distribucija komercijalno snimljene glazbe i filmskih DVD-ova, osim putem poznatih, zakonitih pružatelja tih usluga. Trebali biste zatražiti i sačuvati dokaze da su sve kopije materijala nad kojim postoji autorsko pravo uistinu zakonite. "Umnožavanje za privatne potrebe", "pravična upotreba", "kopija za vrednovanje" i slične isprike ne mogu se primijeniti na umnožavanje u poduzećima i vladinim ustanovama niti na umnožavanje putem Interneta.

NADZIRITE RAZMJENU DATOTEKA
Mnoge organizacije zabranjuju neovlaštene softverske instalacije i "razmjenu datoteka" sa svojih računala, jer je to jednostavan način da se smanje mogući problemi s autorskim pravom i sigurnošću sustava. Softverski programi kao što su besplatni Digital File Check mogu pregledati, zaustaviti ili ukloniti softver za razmjenu datoteka sa osobnih računala (Digital File Check).

POSTAVITE PRAVILA ZA VATRENI ZID
Vaš internetski vatreni zid može se tako konfigurirati da zaustavlja nepoželjne datoteke i nezakonite usluge na čitav niz načina. Pojedine internetske adrese, mjesta pristupanja mreži ili protokoli na kojima obično dolazi do "razmjene datoteka", mogu se blokirati. Na tržištu postoje i sofisticirani softverski programi koji mogu selektivno filtrirati materijal nad kojim postoji autorsko pravo.

NADZIRITE BEŽIČNI PRISTUP
Morate biti sigurni da su bežične veze s vašom mrežom i Internetom šifrirane i sigurne, kako se takve veze ne bi zlorabile za nezakonite svrhe. Softver za bežično povezivanje omogućava vam da postavite ulazne kodove i željenu razinu šifriranja.

PRATITE RAZINU PROMETA
Softver za praćenje mrežnoga rada, koji ste možda i dobili sa mrežnom opremom, omogućava vam da provjerite da li korisnici ili uređaji nepotrebno zauzimaju širinu frekvencijskog pojasa. Provjerite prometna "žarišta" kako biste utvrdili je li riječ o nekom problemu na sustavu ili o nezakonitoj aktivnosti.

ODRŽAVAJTE ZAŠTITU OD VIRUSA
Protuvirusni softver može zaustaviti podmukle datoteke koje sadrže viruse, spyware ili druge vrste štetnoga materijala i trebao bi biti instaliran na svako računalo. Prodavatelji takav softver redovito ažuriraju kako bi vas štitio i od novih virusa. Provjerite da se svi protuvirusni programi redovito koriste i da su obnovljeni.

ODRŽAVAJTE ZAŠTITU OD SPYWAREA
Na sličan način čitav niz komercijalnih softverskih programa može pronaći i ukloniti spyware, adware i slične programe sa računala u vašoj organizaciji. Takve programe također treba redovito koristiti i obnavljati.

ZADUŽITE NEKOGA ZA NADZOR
U svojoj organizaciji trebate osobu koja će biti odgovorna za zaštitu od krađe autorskoga prava na vašim sustavima. Ta osoba treba biti na dovoljno visokom položaju (primjerice, direktor informatičkog ili financijskog odjela) kako bi mogla inzistirati na tome da se službeni stav organizacije neprestano poštuje, da se nezakonit materijal odmah ukloni te kako bi mogla rješavati upozorenja i stegovne postupke ukoliko do njih dođe.

PRIMJER OKRUŽNICE

PRIMATELJ: (popis primatelja)
POŠILJATELJ: (osoba na visokom rukovodećem položaju)
PREDMET: SLUŽBENI STAV O KORIŠTENJU MATERIJALA ZAŠTIĆENOG AUTORSKIM PRAVOM
DATUM: (unesite)

Svrha ove okružnice je da vas podsjeti na službeni stav (organizacije) o korištenju materijala nad kojim postoji autorsko pravo na računalima, mrežama i medijima (organizacije).

Neovlašteno umnožavanje i upotreba materijala zaštićenog autorskim pravom je nezakonit čin koji prema Zakonu o autorskom pravu može i vas i (organizaciju) izložiti građanskim i kaznenim sudskim postupcima. To se odnosi na sve vrste materijala nad kojim postoji autorsko pravo, uključujući glazbu, filmove, igre, softver i druga djela.

Zaposlenici ne smiju neovlaštene primjerke materijala zaštićenog autorskim pravom stavljati na računala, mreže ili medije koji su vlasništvo (organizacije). Jednako tako, zaposlenici ne smiju stavljati neovlašteni materijal nad kojim postoji autorsko pravo na Internet, niti sudjelovati u aktivnostima kao što su "peer-to-peer" ili razmjena datoteka, a koje bi mogle dovesti do kršenja autorskoga prava.

U prilogu možete naći podroban službeni stav (organizacije) o korištenju materijala zaštićenog autorskim pravom, koji uključuje i moguće stegovne mjere u slučaju nepridržavanja takvoga stava. (Osoba zadužena za nadzor) redovito će pregledavati sva računala i mreže (organizacije) kako bi osigurala da se službeni stav provodi, te da, po potrebi, ukloni neovlašteni materijal ukoliko vi to već niste učinili.

U slučaju da imate bilo kakvih pitanja, slobodno se obratite (osobi zaduženog za nadzor).

PRIMJER SLUŽBENOG STAVA

SLUŽBENI STAV O KORIŠTENJU MATERIJALA ZAŠTIĆENOG AUTORSKIM PRAVOM

(Organizacija) poštuje autorska prava osoba koje sudjeluju u stvaranju i širenju materijala zaštićenog autorskim pravom, kao što su glazba, filmovi, softver i druga književna, umjetnička i znanstvena djela.

Zaposlenici (organizacije) neće izrađivati, pohranjivati, prenositi niti stavljati na raspolaganje neovlaštene primjerke materijala nad kojim postoji autorsko pravo na sustavima, opremi niti medijima za pohranjivanje koji su vlasništvo (organizacije).

Zaposlenici (organizacije) neće skidati s Interneta, stavljati na Internet, pohranjivati niti stavljati na raspolaganje putem Interneta neovlaštene primjerke materijala zaštićenog autorskim pravom koristeći se sustavima, opremom ili medijima za pohranjivanje (organizacije).

Zaposlenici (organizacije) neće instalirati niti pokretati softver za razmjenu datoteka među ravnopravnim računalima (eng. peer-to-peer) niti upravljati indeksom ni računalnim poslužiteljem za peer-to-peer razmjene na sustavima ili opremi (organizacije), bez odobrenja (osobe zadužene na nadzor).

(Osoba zadužena za nadzor) odgovorna je za poštivanje ovog službenog stava. Bilo kakva pitanja koja se odnose na to može li neki zaposlenik umnožiti ili upotrijebiti materijal nad kojim postoji autorsko pravo na načine o kojima govori ovaj službeni stav, treba postaviti (osobi zaduženoj na nadzor) prije nego što se takvo što učini.

Sve radnje i materijal koji krše ovaj službeni stav podliježu trenutačnom uklanjanu, prekidanju i/ili zaplijeni.

Zaposlenici (organizacije) koji krše ovaj službeni stav podliježu stegovnim mjerama koje u danim okolnostima budu prikladne. Takve stegovne mjere mogu uključivati i raskid ugovora o radu.

Potpis zaposlenika i datum

Izvor: NPD Music Watch Digital, SAD, lipanj 2005.

NAJČEŠĆA PITANJA O PRAVU I GLAZBI DOSTUPNOJ NA INTERNETU

1. Tko je zapravo nositelj autorskog prava nad glazbenim djelom - izvođač, diskografska kuća, skladatelj / izvođač ili svi troje?
Općenito postoji nekoliko vlasnika prava nad svakom glazbenom snimkom. Ljudi koji su napisali glazbu i stihove i/ili njihovi izdavači vlasnici su autorskih prava u klasičnom smislu te riječi. Umjetnik koji izvodi glazbu ima određena "srodna prava" kao izvođač, a diskografska kuća obično je vlasnik snimke, te autorskoga ili producentskog prava nad pojedinom snimkom.
Potrebno je dobiti dozvolu od svih nositelja prava ljudi koji su stvorili glazbeno djelo - ili od onih kojima su oni ustupili svoja prava - kako biste mogli koristiti glazbu.
2. Kako mogu znati postoji li autorsko pravo nad određenim glazbenim djelom?
Sva glazba i snimke glazbe zaštićeni su autorskim pravom i podliježu zaštiti "srodnih prava" od dana kad su nastali, te tijekom sljedećih 70 godina od smrti autora (a u nekim zemljama do 120 godina). Izvođačko, diskografsko (producentsko) pravo traje 50 godina od objavljivanja snimke. Nakon isteka djelo, odnosno snimka prelazi u javno dobro (Public Domaine), dok je moralno pravo neprekidno. Oznaku koja ukazuje na zaštićenost autorskim pravom i slične oznake (npr. © 2006, Croatia Records, Aquarius Records, Sva prava pridržana i sl.) možete naći na omotu, ali oznake nisu nužne. Zaštita je automatska.
3. Kako mogu znati je li ono što radim u skladu sa zakonom ili nije?
Prema propisima o autorskom pravu i srodnim pravima nije dopušteno umnožavati, prilagođavati, prevoditi, izvoditi ili emitirati zaštićeno djelo ili snimku, niti je stavljati na Internet, osim ako za to nemate dozvolu vlasnika prava.
4. Kršim li zakon ako umnožavam i distribuiram glazbu čak i ako time ne zarađujem?
Pitanje umnožavate li materijal zaštićen autorskim pravom zbog ostvarenja dobiti može utjecati na određivanje kazne, ali ne utječe na to kršite li autorsko pravo ili ne.
U Americi sudska parnica protiv pružatelja nezakonitih usluga razmjena datoteka Napstera to je dokazala. Sud je utvrdio da se korisnici usluga za izravnu razmjenu datoteka (peer-to-peer) bave "komercijalnim" umnožavanjem iako nije bilo nikakvih novčanih transakcija. Ključna odluka suda bila je da "korisnici Napstera dobivaju besplatno nešto što bi normalno trebali kupiti".
5. Nije li zakonom dopušteno umnožavati materijale za osobnu upotrebu?
Zakoni nekih zemalja propisuju ograničeni broj iznimaka u pravima vlasnika prava da nadziru umnožavanje, te dopuštaju izradu ograničenog broja kopija isključivo za osobnu i privatnu upotrebu.
Međutim, te iznimke ne primjenjuju se ako materijal zaštićen autorskim pravom prenosite ili stavljate na raspolaganje putem interneta, ako distribuirate svoje "privatne" kopije ili ako ih umnožavate s nezakonitih izvora. Ukratko, zakon ne dopušta neselektivno prenošenje datoteka koje sadrže materijal zaštićen autorskim pravom putem izravne razmjene (peer-to-peer). Takvo korištenje ne odgovara određenju pojma "privatnih" umnoženih primjeraka (kopija). To je "javno" umnožavanje koje uključuje milijune korisnika.
6. Ako sam kupio legalni CD, zar ne mogu s glazbom s toga diska činiti što me volja?
Kupivši legalni CD platili ste pravo da budete vlasnik fizičkoga diska, da ga puštate u privatnom okruženju, te da isti taj fizički disk predate drugoj osobi. Niste kupili pravo na javno izvođenje ili distribuiranje umnoženih primjeraka, bilo u obliku CD-R-a bilo putem interneta.
7. Pa šta ako prekršim zakon - što mi itko može učiniti?
U slučajevima u kojima ljudi uporno stavljaju glazbu na raspolaganje putem interneta kršeći pri tom zakonske propise o autorskome pravu, oni zapravo djeluju kao kradljivci autorskoga prava i izlažu se opasnosti da nadležni državni organi ili nositelji autorskoga prava protiv njih pokrenu pravne radnje.
Vlasnici autorskoga prava i srodnih prava redovito pokreću pravne radnje u različitim zemljama kako bi se nezakoniti materijal uklonio s interneta te kako bi tražili građansko ili kazneno sankcioniranje prekršitelja zakona. Stotine milijuna glazbenih datoteka uklanja se s interneta svake godine na temelju suradnje između pružatelja internetskih usluga i glazbene industrije.
Protiv prekršitelja zakona pokrenuti su građanski i kazneni sudski postupci. Glazbena industrija najavila je svoju namjeru da pojačano djeluje protiv te vrste krađe autorskoga prava.
8. Je li sva glazba zaštićena autorskim pravom, uključujući i glazbu koja komercijalno više nije dostupna?
Općenito govoreći, jest. Iako su neke vrlo stare pjesme možda već postale javno dobro (Public Domaine), najveći dio glazbe koja se pojavljuje na internetu još je zaštićen autorskom pravom.
9. Što se događa ako želim skinuti samo nekoliko pjesama kako bih vidio isplati li se kupiti album?
To je u redu, ako vam takvo što dopušta nositelj prava. Neka komercijalna mrežna mjesta dopuštaju da poslušate isječke pojedinih pjesama, ili da "skinete" ograničeni broj skladbi kako biste "kušali" glazbu.
No ne postoji općenito pravo ili očekivanje koje bi vam dopuštalo da bez dozvole umnožite materijal prije nego što ga kupite, zbog očiglednog razloga: nešto što jednom umnožite vjerojatno više nećete kupiti.
10. Je li u redu ako se putem interneta prenosi i umnožava materijal označen sa
“izbrisati u roku od 24 sata”, “za potrebe procjene” ili s istaknutim nekim sličnim
odricanjem odgovornosti?
Takve isprike autorsko pravo ne poznaje. Zakon razmatra ono što se uistinu događa - a to je nezakonit prijenos i reprodukcija glazbe, odnosno vlasništva - a ne natpise ispisane "sitnim slovima" koji su očigledno lažni.
11. Je li važno koliko materijala stavljam na Internet?
Kršite zakon bilo da na Internet stavljate jednu pjesmu zaštićenu autorskim pravom ili tisuće takvih pjesama. Dakako, učinak onoga što činite na zakonitu glazbenu zajednicu veći je što više glazbe nezakonito stavljate na Internet.
12. Je li razmjenjivanje datoteka protuzakonito?
Veliki dio "izravnog razmjenjivanja datoteka" (peer-to-peer) smatra se nezakonitim umnožavanjem i prijenosom materijala koji je zaštićen autorskim pravom. No to je pitanje o kojem moraju odlučiti mjerodavni nositelji autorskih prava. Sve je u redu ako vlasnici prava nad nekom određenom pjesmom pristanu da se ta pjesma uključi u uslugu peer-to-peer i da se umnožava i prenosi bez plaćanja naknade ili ograničenja.
Međutim, većina nositelja prava na to ne pristaje, jer smatraju da takvo izravno razmjenjivanje datoteka šteti prodaji glazbe i zaradi ljudi koji se tim poslom bave.
13. Što se događa ako skidam glazbu s mrežnog mjesta u drugoj zemlji od one u
kojoj se nalazim, u kojoj su i zakoni možda drukčiji?
Internetske aktivnosti ove vrste obično uključuju umnožavanje, prijenos ili distribuciju u obje zemlje, pa bi se mogli primijeniti zakoni obiju zemalja. Međutim, vlasnici autorskih prava obično poduzimaju pravne radnje u zemlji u kojoj se prekršitelj zakona nalazi.
Većina zemalja u kojima je Internet proširen potpisale su međunarodne sporazume koji omogućavaju da sudske presude iz jedne zemlje budu provedene u drugoj zemlji.

Na adresi http://mdp.tportal.hr otvorio se prvi Hrvatski legalni music download portal na kojem možete birati preko 2000 pjesama. Radi se o prvom službenom portalu takve vrste na kojem se nalaze svi hrvatski izvođači i čiji se sadržaj iz dana u dan nadopunjava.

LOKALI KOJI PUŠTAJU GLAZBU SA JUKE BOX-a.

Lokali koji u sklopu svoje ponude koriste juke box uređaje - MP3 juke box-e koji sadrže hard discove s djelomičnom ili cjelovitom svrhom reproduciranja i memoriranja glazbe moraju imati ODOBRENJE ZA REPRODUCIRANJE od Hrvatskog društva skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS - ZAMP), Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava
(HUZIP) i Hrvatske diskografske udruge (HDU).
Odobrenje se odnosi na reproduciranje :
- snimljenih autorskih djela koje štiti HDS-ZAMP temeljem odgovarajućih punomoći, bilateralnih ugovora i samog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP).
- snimljenih izvedbi koje štiti HUZIP temeljem odgovarajućih punomoći, bilateralnih ugovora i samog ZAPSP-a
- fonograma koje štiti HDU temeljem odgovarajućih punomoći, bilateralnih ugovora i samog ZAPSP-a. Odobrenje za reproduciranje se daje pod uvjetom poštivanja imovinskih prava nositelja u vidu plaćanja NAKNADE. HDU i HUZIP po uplaćenoj naknadi dostavljaju vlasniku lokala odgovarajuću količinu CERTIFIKATA (naljepnicu, hologram, ili drugu
oznaku) te vlasnik lokala dužan navedeni certifikat PRIČVRSTITI NA VIDLJIVOM MJESTU na samom uređaju, kao vidljivu oznaku da je naknada za reproduciranje za određeno razdoblje podmirena.

ZAŠTO GLAZBA IMA CIJENU

Kada bih bio talentiran za slikanje i moja bi slika imala određene kvalitete, ta bi slika uz umjetničku imala i novčanu vrijednost. Kada bi se dogodilo da netko ukrade moju sliku mogao bih uz pomoć stručnjaka postaviti odštetni zahtjev, izraziti u novcu štetu koja mi je pričinjena.

Sve ovo svima nam je jasno i prihvatljivo, no kada tu istu logiku primijenimo na glazbenu umjetnost često nailazimo na nerazumijevanje i nedoumice. Za razliku od slike koju dakako prvenstveno doživljavamo kao opredmećivanje autorovog umjetničkog izražaja, glazba je specifično autorsko djelo koje se čuje ali se ne vidi i ne može se opipati. I u slučaju kada se opredmeti - fiksira na kaseti, nekada vinilnoj ploči, a danas najčešće na CD-u, glazba će, za razliku od slike, preživjeti uništavanje podloge na kojoj zabilježena. Glazba kao da postoji sama za sebe, kao da nema vlasnika, a zbog svoje izloženosti i nezaštićenosti u korištenju, dostupna je gotovo svima. Ipak i glazba ima svojeg autora, a ima i svojeg vlasnika kao što ga ima i slika. Budući da je s glazbom stvar još čak i složenija, pa se kod uobičajenog korištenja glazbenog djela najčešće radi o korištenju djela nekolicine autora, potrebno je razjasniti koga sve Zakon o autorskom i srodnim pravima prepoznaje kao nositelje prava u slučaju kada se radi o glazbenom djelu. Na prvom mjestu to je autor, odnosno autori, zatim tu je izvođač, jedan ili više njih, te proizvođač fonograma kojeg najčešće dešifriramo u njegovoj reduciranoj ulozi kao izdavača - diskografa, zaboravljajući na ključni trenutak pripreme proizvoda za objavljivanje - poduzimanje inicijative da se određena izvedba autorskog djela snimi. No o tome drugom zgodom. Budući da je normalno da svi nositelji prava - vlasnici, imaju pravo na zakonsku zaštitu, to im ujedno daje i pravo na naknadu za korištenje njihovog vlasništva. Hrvatska je slijedeći sve međunarodne konvencije i ugovore uvela sva navedena prava u Zakon o autorskom i srodnim pravima još tamo lipnja 1999. osnaživši ih i u novom Zakonu iz listopada 2003. Svim nositeljima prava priznato je dakako i pravo na naknadu. Kako je svima logično i prihvatljivo da autor(i) djela ima pravo na naknadu, najčešće pitanje koje se postavlja jest pravo na naknadu izvođačima, odnosno pravo na naknadu proizvođača fonograma - diskografa. U tom smislu treba se podsjetiti da stvoreno glazbeno djelo ne postoji bez izvedbe, a nema ni sposobnost masovnog komuniciranja bez fiksacije na mediju na kojem je zapisano u jednom posve novom, drukčijem, vrlo često od autora neovisnom obliku. Tako korišteno glazbeno djelo, mislimo ovdje na emitiranje putem radiotelevizijskih postaja, odnosno njegovo javno izvođenje, izvor je zarade i predstavlja nečiju profesionalnu aktivnost koja se upravo temelji, u većoj ili manjoj mjeri na korištenju glazbe, na korištenju nečijeg prava. Potpuno je logično da nositelj prava, vlasnik ima pravo na naknadu ukoliko netko ostvaruje materijalnu dobit na njegovom vlasništvu. Drugim riječima ako radio u svojem programu koristi glazbu i ona predstavlja glavni razlog zašto se taj program - medijski prostor tog radija, prodaje - marketinški eksploatira, onda je potpuno normalno da oni čija su prava u funkciji te prodaje dobiju naknadu za korištenje njihovog vlasništva. Budući da autori ne izvode u živo sami svoja djela obilazeći radio postaje tijekom emitiranja radijskog programa, njihova se djela izvode od strane raznih izvođača, a njihove se izvedbe snimaju i na taj način komuniciraju s publikom u svako doba dana i noći. Na toj osnovi stječu pravo na naknadu, pored autora i izvođači ali i proizvođači fonograma koji vam do neke druge prigode žele ugodno slušanje svojih proizvoda.

Hrvoje Markulj glavni tajnik HDU-a